Hvala na višku inspiracije

08.08.2012., srijeda

"Vitez tame: Povratak" i boljka trećih nastavaka

Image and video hosting by TinyPic
Čini se da u Hollywoodu postoji neka boljka koja zahvaća redatelje koji idu snimati trreće nastavke i učini da zaborave što su dobro napravili u prva dva. Sam Raimi je snimio vrlo solidnog "Spidermana" i pokazao nam Peterovu unutarnju borbu. U Spidermanu 2 podigao je ljestvicu i tu borbu doveo na veću razinu, i kada je sa trećim nastavkom odlučio ubaciti Venoma kao fizičku manifestaciju Peterove tamne strane... dobili smo Tobeya Maguirea koji češlja kosu preko čela kad je zao. Nakon podizanja ljestvice i potencijala da ode u nebeske visine, Raimi uskaće u dizalo i spušta se u pod-podrum nasilu nas hraneći sa previše likova i međuljudskim sukobima proizašlim iz sapunica.
Onda uz Raimija dolazi Christopher Nolan, digne nam nade i uruši ih na gotovo jednak način. "Batman: Početak" pokazao nam je novog Batmana, Batmana 21. stoljeća, koji na raspolaganju ima najmoderniju tehnologiju i u detalje nam pokazuje kako je koristi. Uz to ulazimo i u povijest i psihu Brucea Waynea. Njegova primarna motivacija i dalje je nasilna smrt roditelja, ali sada saznajemo i zašto ih je toliko volio, i zašto je potrebno nositi masku u borbi protiv zločina. Ne radi zaštite identiteta, nego radi stvaranja simbola, jer težnja je da ideja čini promjenu, a ne čovjek.
Do podizanja ljestvice ponovno dolazi sa "Vitezom tame". Nolan se nadograđuje na ono što je postavio u prvom nastavku, ideja je uzela zamaha i proširila se na druge, borbu protiv zločina u Gothamu ne vodi više samo Batman, skriven iza maske, nego i Harvey Dent, izložen u javnosti, a Batmanovoj masci suprotsavlja se sarkastično maskirani Joker. Njih dvojica djeluju kao suprotnosti ideala, Batman koji želi dokazati kako se iz kaosa može učiniti red, i Joker koji želi dokazati uzaludnost reda pokazujući kako je dovoljno ubaciti samo kap kaosa kako bi se sve raspalo. U pomalo predugoj završnici Nolan nam pokazuje kako u ljudima ipak prevladava dobrota i težnja za redom, i kako je potrebno izvrnuti istinu kako bi ideje, a ne ljudi i dalje bili pokretači napretka.
I onda dolazi "Vitez zame: Povratak" i pokazuje kako je sve u drugom filmu bilo nepotrebno. Na kraju "Viteza tame" najave nam kako će Batmana proganjati, smatrajući ga odgovornim za smrt Harveya Denta, no u Povratku otkrivamo kako nakon toga Batman više nije viđen. Gotham se riješio zločina i korupcije, a Jima Gordona smatra se neprikladnim za takvo okruženje i prijeti mu otkaz, što se u ostatku filma više nijednom ne spomene. Bruce Wayne se povukao u osamu nekom slučajnošću u isto vrijeme kad i Batman i sada je šepavi samotnjak koji ne izlazi iz sobe. Zašto šepa? Ne zna se, iako je uredno trčao na kraju "Viteza tame". Za povratak Batmana iz osmogodišnje izolacije i nevjerojatno brzi oporavak dovoljna je krađa Bruceovih otisaka koji izvede Selina Kyle znana kao Catwoman.
I već ovdje vidimo glavni problem filma, prvo nam jednu stvaru utuve u glavu, i onda je ponište bez valjanog objašnjenja. Bruce osam godina nije Batman, ali sitna krađa je dovoljna da se predomisli. I dalje pati zbog Racheline smrti iz prethodnog filma, zbog čega dođe do raskola između njega i Alfreda, no već u idućoj sceni legne u krevet sa ženom sa kojom je izmjenio 7 rečenica. Na kraju "Viteza tame" ima scena u kojoj jedan brod pun putnika treba uništiti drugog punog zatvorenika (i obratno) kako ne bi sami bili uništeni, no nitko to ne učini jer žele pokazati kako su ljudi spremni žrtvovati sebe za druge. U ovome se filmu vrlo brzo dokaže suprotno kada policija uništi most kako autobus pun djece ne bi mogao pobjeći iz Gothama, jer bi to naljutilo teroriste. U prethodna dva filma pokazuje se koliki trud Bruce ulaže da bi zaštitio svoj identitet, no ovdje ga jedan od likova prepozna "jer poznaje takav izraz lica". Nolan cijelo vrijeme govori jedno, i onda učini suprotno bez valjanog objašnjenja.
Drugi problem filma je što za film o Batmanu, Batmana ima vrlo malo u njemu. Nakon velikog povratka ubrzo biva poražen od strane glavnog negativca Banea i Bruce Wayne završi u nehumanom zatvoru u nekoj stranoj zemlji. Vraća se tek u trećem činu za veliko finale. Ostatak filma svodi se na Bruceovu izolaciju na početku, Baneov plan za zauzimanje Gothama, ulogu Seline Kyle u tom planu, Baneovo zauzimanje i vođenje Gothama, Bruceov boravak u zatvoru i pokušaje Jima Gordona i mladog policajca Blakea da spase grad u kaosu. U sve to ubačena je i kritika na pokret Zauzmimo Wall Street i vezane probleme oko 1% protiv 99%, no taj je dio toliko minoran i slabo izražen da nije jasno zašto je uopće ubačen.
Sve u svemu, reklo bi se da je Nolan učinio istu pogrešku kao i Raimi sa trećim Spidermanom, išao je stvoriti veći film nego što je trebalo. Uzeo je previše likova, zbog čega nijedan od njih nije kvalitetno došao do izražaja, posebice ne Bruce Wayne i Bane, koji su najviše trebali. Veliki fokus stavio je na kompleksnu priču koja nije loša sama po sebi, ali ima svoje nedostatke i dolazi kao reciklaža zapleta prvog nastavka. "Vitez tame: Povratak" nije loš kloiko i "Spiderman 3", ali je vrlo razočaravajuć, posebice u usporedbi s "Vitezom tame". No nije sve loše, film ima i dobrih elemenata, preokret na samome kraju je zanimljiv i neočekivan, sam Bane je izvrsno koncipiran lik (unatoč gerijatriziranom glasu) i šteta je što na njemu nije veći fokus. Lik mladog policajca Blakea je vrlo zanimljiv, ali u potpunosti nepotreban s obzirom da Nolan ne namjerava nastaviti franšizu. I baš se radi tih dobrih elemenata loši elementi toliko ističu. Najviše u oko bode činjenica da je, kao i "Spiderman 3", film imao velikog potencijala, ali ga je loše iskoristio.


- 20:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Eastwood brani susjedstvo

Clint Eastwood se vratio na ekrane i to, kako sam tvrdi, poslijednji put. Slavni glumac i redatelj zadnju je glavnu ulogu ostvario u svome filmu “Djevojka od milijun dolara” i sada se vratio kako bi doveo red u svoje susjedstvo u “Gran Torinu”.
Image and video hosting by TinyPic
“Gran Torino” je film koji obiluje rasizmom, ksenofobijom i općenitom netrpeljivošću, koji ponajviše dolaze od samoga Eastwooda, tj. od njegovog lika Walta Kowalskog. No Eastwood kao redatelj ne dozvoljava da ta mržnja upravlja filmom, on je koristi i kao komični efekt i kao sredstvo koje uzrokuje konačnu promjenu glavnoga lika.
Walt Kowalski je odlikovani veteran Korejskoga rata, umirovljeni udovac u svojim sedamdesetima koji je nakon rata radio u Fordovoj tvornici proizvodeći američke automobile. Stoga je najviše ponosan na Ford Gran Torino iz 1972. koji mu stoji u garaži i nakuplja prašinu. Walt naime ne voli nikoga, ali baš nikoga. Prezire svoja dva sina jer voze japanske aute, prezire njihove supruge jer ga nagovaraju da se iseli iz svoje kuće i ode u starački dom. Prezire svoje unuke jer se vidljivo pretvaraju da ga vole samo kako bi dobili nešto od njega, prvenstveno gore spomenuti Gran Torino. I na samome kraju, Walt ne podnosi svoje susjede. U Waltovu se ulicu uselilo nekoliko obitelji iz naroda Hmong, koji živi na području Laosa. Pripadnici toga naroda u Vijetnamskome ratu borili su se na strani Amerikanaca, no za Walta oni su “kosooki” koje je ubijao za Korejskoga rata. Uza sve to, Walt ne voli crnce, židove i sve ostale nacionalnosti iako i on sam vuče korjene iz Poljske.
Ostatak priče (ali ne i sam kraj) je predvidljiv. Tjerajući iz svoga dvorišta bandu koja je ugnjetavala njegove susjede Walt protiv svoje volje postane heroj ulice. Ubrzo preuzme na sebe odgoj mladog Taoa kojeg banda pod svaku cijenu želi u svojim redovima. Uspostavljajući odnos sa Taom, Walt shvati kako ima više zajedničkoga “sa ovim kosookima nego sa vlastitom obitelji” i polako počne mijenjati svoje gledište i odnos prema susjedima.
Najveći prigovor filmu ujedno mu je i najveća pohvala; Easwoodov lik je toliko velik da nosi cijeli film i zasjenjuje sve ostale. Za uloge susjeda je angažirao ljude koji doista i jesu pripadnici naroda Hmong i koji uglavnom imaju malo glumačkog iskustva, tako da ih i nije teško zasjeniti. Ali bez obzira na sve to Eastwood je napravio jedan iznimno kvalitetan film kojeg bi bilo šteta propustiti.
Mnogi kritičari Walta su suporedili sa Harryjem Callahanom iz “Prljavog Harryja”. I doista, Walt se doima kao Harry u mirovini, on je brutalan i zastrašujuć, on smireno uperi pušku u bilo koga i kaže: “Ostavit ću ti rupu posred lica i spavati kao beba nakon toga”, a Clint Eastwood, sa svojih 78 godina, ne ostavlja mjesta sumnji da će to doista i učiniti.. No Eastwood kroz film svoga lika polako navodi da tu brutalnost usmjeri na prave osobe.
Priča ovog filma je, unatoč mržnji i netrpeljivosti koji je prožimaju, zapravo topla i vrlo ljudska (što potvrđuje i činjenica da Walt u filmu ispali samo jedan metak, i to slučajno). Eastwood je preko nje pokušao prikazati ljudskost onakvu kakva doista jest - siva. U filmu nema likova koji su isključio dobri i pozitivni, kao ni likova koji su isključivo zli i negativni, očiti primjer je sam Walt Kowalski. Rezultat je film radi kojeg će se neki nasmijati, neki zamisliti, a neki možda i zaplakati. No svi će zaključiti da je posljednja uloga Clinta Eastwooda biti za pamćenje.

- 17:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Tko gleda "Čuvare"?

Hollywood je početkom stoljeća otkrio da se na stripovima može dobro zaraditi. I tako je prva polovica desetljeća provedena u ekranizacijama gotovo svih poznatijih stripova. No uz njih počeli su se ekranizirati i stripovi koji su manje poznati široj javnosti, ali zato naveliko priznati u svojim krugovima. Tako je sada ponovno došao red na Alana Moorea, priznatog autora stripova koji je dosada doživio već tri ekranizacije svojih djela (iako je, kada je vidio na što Družba pravih džentlmena liči zabranio da se u filmovima navede ikakva veza sa njime); prvi film bio je Iz Pakla, slijedio ga je Družba pravih Džentlmena, a zadnji V for Vendetta (u nas vrlo pogrešno, zbog bitnosti simbolike slova V, preveden kao O za Osvetu). Ove godine dočekali smo i ekranizaciju još jednog njegovog stripa: Watchmen (Čuvari).
Image and video hosting by TinyPic
Izašao je 1986., Moore ga je radio u suradnji sa crtačem Daveom Gibbonsom. Ovaj je strip o skupini tipičnih superheroja u netipičnoj situaciji već od početka 90-tih bio u planu za prijenos na veliko platno, no svaki redatelj koji se pokušao uhvatiti u koštac sa njime zaključio je da je projekt prevelik. Bivši montypajtonovac i slavni redatelj Terry Gilliam rekao je kako bi od njega jedino mogao napaviti miniseriju od 5 jednosatnih nastavaka, bilo što manje od toga zahtijevalo bi kraćenje i izmjenjivanje priče koje bi uvelike umanjilo vrijednost toga djela.
Režije se na kraju primio Zack Snyder, redatelj koji već ima iskustva sa ekranizacijama stripova jer je, za sada, najpoznatiji po režiranju filma 300, snimljenog prema istoimenom stripu Franka Millera. Snyder je dao sve od sebe da Mooreovu stripu oda počast i prenese ga što dostojnije na veliki ekran. Rezultat je trosatna filmska poslastica koja nas vjerno unosi u svijet svojih likova, a uz to ostavlja dojam stripa scenama koje su identične Mooreovom djelu i Gibbonsovim ilustracijama.
Image and video hosting by TinyPic
Radnja se odvija u alternativnim 80-tima, Richard Nixon pokušava se izboriti za svoj treći mandat, a zaoštravanjem odnosa između Rusije i SAD-a, Treći svjetski rat je na pomolu. Kostimirani junaci koji su branili svoje sugrađane postali su zakonom zabranjeni nakon što su se ovi potonji pobunili protiv njih. Tako su se neki povukli, neki izašli u javnost, a neki počeli raditi za vladu. Ostao je samo Rorschack, koji unatoč svemu i dalje kroji svoju pravdu i pritom izbjegava uhićenje. Kada počne istraživati ubojstvo jednog od svojih bivših kolega nabasat će na trag zavjeri o čijim razmjerima nije mogao niti sanjati.
Za razliku od mnogih drugih djela o superjunacima, Čuvari nas uvode u svijet u kojem su životi tih likova usko povezani sa političkom i društvenom situacijom koja ih okružuje. I sami likovi, iako naizgled izgledaju kao tipični junaci koje smo vidjeli u drugim filmovima i stripovima, uvelike se razlikuju. Oni nisu svi puni vrlina i časti, oni nisu ljudi koji bi trebali služiti kao primjer drugima. Među njima ima psihički poremećenih osoba, poput spomentog Rorschacka, neki su se počeli baviti tim poslom samo radi svojih roditelja, neki su zaradili na svome liku kada su izašli u javnost pišući knjige ili izrađujući igračke. Oni nisu ljudi kakvima bismo svi trebali postati, oni su ljudi kakvi mi i jesmo.
Film je kod kritičara različito prihvaćen. Jedni ga hvale zbog vizualne dojmljivosti i snažne priče. Drugi ga kritziraju, djelomično zbog prestrogog pridržavanja stripa zbog čega izgleda kao da je zatvoren unutar vlasitith granica, djelomično i zbog nepridržavanja stripa zbog čega likovi nisu došli dovoljno do izražaja. No treba uzeti u obzir da su strip i film dva vrlo različita medija i da oba imaju svoje zakonitosti. Nijedno ne može kvalitetno biti prebačeno u drugo a da se ne naruše te zakonitosti. Zato treba kratiti i izmjenjivati neke stvari. Snyder je obavio dobar posao, kvalitetno je odao počast stripu ne mjenjajući njegove vizualne karakteristike niti priču, a opet unio je neke izmjene koje su sve to prilagodile filmskom mediju i film učinile djelom koje je zanimljivo pogledati. Da se odlučio detaljno prebaciti strip u film dobili bismo ostvarenje od 4-5 sati koje bi gubilo svoju zanimljivost u konstantnim digresijama koje nas uvlače u živote likova. Ovako imamo zanimljiv, podugačak ali ne i predugačak film koji nam govori o životima ljudi koji su unatoč sebi i drugima odlučili navući šarene kostime i raditi za opće dobro.

- 17:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.07.2006., utorak

ljetni đir

kefalagija i ja smo si našli ljetni đir (ko što naslov kaže). počeli smo pratit "sjever i jug" na RTL-u. bar sam ja počeo, ona je izrazila volju. zaključio sam da je to zato što nema uopće nikakvog star treka na teveu. dosad sam skoro svake godine na moru kolko tolko pratio star trek, a sad ništa. makar mi je i ovo ko da pratim star trek jer glumi tip koji je glumio Rikera u The next generation i Kirste Alley koja je glumila u drugom filmu, "The wrath of Kahn". također sam došao do zaključka da je "Kill Bill" zadnja sezona "Sjevera i juga" jer tamo napokon pogine Carradine. sumnjam da je umro u seriji. također smatram da je uma thurman u biti tajna kćer swayzeja i one njegove cane. i kladim se da će u trećem dijelu kill billa glumit swayze koji će umu naučit još borilačkih trikova. štoviše, počelo mi se činit da je on u biti bio onaj kinez u drugom nastavku koji ju je naučio onaj opaki zahvat kojim je carradinea sredila. to je swayzeju cijelo vrijeme bilo u planu. njegova osveta je polagana ali učinkovita i silovita. baš me zanima tko bi pobijedio kada bi se borili chuck norris i patrick swayze. jedan posjeduje roundhouse kick, a drugi opaku plesnu borilačku tehniku dans maccabre.
P.S. nek netko pokrene peticiju za vraćanje star treka na tv jer mi pomalo fali.
P.P. (haha, zvuči ko pipi) S. ja mislim da je william shatner jači i od chucka norrisa i od patricka swayzeja. i bolje pjeva.
- 21:34 - Komentari (7) - Isprintaj - #

23.05.2006., utorak

mozgalica

ok, pazi sad.
šta se odražava u ogledalu kad staviš drugo ogledalo ispred njega ? pri tome ne mislim na okolne stvari nego na ono što bismo vidjeli kad bismo kroz jedno ogledalo pohledali u drugo. pretpostavljam da bi se odražavala neka vrst beskonačnosti ali me zanimaju tuđa mišljenja.
so, it's mirror to mirror. [] i pitanje je što ta ogledala odražavaju.
- 22:54 - Komentari (12) - Isprintaj - #

15.05.2006., ponedjeljak

ma piše nešto

slijedi chrichtonov zajeb. dakle, u knjizi je brija da likovi putuju kroz vrijeme tako što otputuju u dimenziju u kojoj je željeno vrijeme u koje žele otići. to je toliko savršeno opisano u knjizi da čovjek stvarno može povjerovati da postoji tehnologija kojom je to moguće postići. priča prati profesora povijesti koji sa svojim vrlim mladim asistentima radi na nekoj srednjevjekovnoj iskopini. jednoga dana profesor nestane. (unajmila ga je tajna agencija koja se bavi putovanjem kroz vrijeme i slala ga simo tamo i nestao je). ali njegovi asistenti otkriju gdje se nalazi, tj. kad se nalazi. jer oni u srednjevjekovnim iskopinama na kojima rade pronađu njegovu poruku koju im je ostavio u srednjem vijeku u koji je otputovao. i sad se postavlja pitanje, ako je on otputovao u paralelni svemir u kojem je srednji vijek, kako su njegovi asistenti mogli pronaći njegovu poruku u našem svemiru ? osim toga knjiga je odlična.
počeo sam razmišljat da se ugledam na svoje kolege koji stavljaju svoje pričice na blogove. ne smatram da su moje stvari loše ali imam jako malo toga. događa mi se da započnem neku priču i naprosto mi se neda dalje. pa onda zaboravim što sam htio napisat. baš sam sad malo kopao po kompu i otkrio da imam u fileu sa mojim pisanim glupostima jedan tekst o kojem pojma nisam imao. otvorim ga i sve što je pisalo bilo je “Teret svijeta je na našim ramenima.” sjetio sam se da sam jednom dobio ideju za neku priču na tako neku temu pa sam to zapisao. al sad se ama baš ničega ne sjećam.
a sam sam si kriv, kad sam toliko lijen. ajd uživajte.

- 21:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

01.05.2006., ponedjeljak

bilo je i vrijeme

baš pogledah donnie darka (zahvale i vječna ljubav nikoleti) i opet su mi pale na pamet moje teorije o putovanju kroz vrijeme. za one koji ne znaju to je jedna od tema u filmu. no dakle, pogledao sam masu filmova i pročitao podosta knjiga na tu temu i iskombinirao sam nešto svoje. prihvatio sam teoriju iz "vremenskog policajca" (van damm kicks ass through time) di kažu da je nemoguće putovat u budućnost jer se ona još nije dogodila. sa time se slažem ALI !!!! mora bit ali. prema toj teoriji općenito putovanje kroz vrijeme nije moguće. moram napomenuti ovdje da u trenutačnoj situaciji vrijeme promatramo linearno, znači kao crtu na kojoj smo uvijek na početku. no dakle kada bismo otputovali u prošlost (znači u budućnost ne možemo jer se nije dogodila, ovo je bitno) u bilo koju točku u prošlosti, dogodilo bi se da se iz te točke budućnost nije dogodila, što znači da se nikad nije dogodilo da smo otputovali u prošlost i ni po kojoj logici ne možemo biti tamo. i šta smo dobili ? tako je, dobili smo paradoks.
stoga smatram da vrijeme nije linearno nego je kugla, tj. svo vrijeme (prošlost, budućnost i sadašnjost) se odvija u istom trenutku, samo što naš mozak to ne može percipirati, nije dovoljno razvijen. to bi objasnilo trenutke u kojima sanjamo budućnost i deja vu. makar za deja vu postoji i drugo objašnjenje koje nije toliko loše. dakle, naš mozak prima masu podataka (od očiju, ušiju, nosa i svega ostalog) i on ih filtrira i usporava da bismo ih mi mogli percipirati. zna se ponekad dogodi da mozak to ne uspije napravti pa do nas dođe masa podataka koje ne registriramo kako treba pa nam se zato, kad se stvari smire, ponekad učini da smo već bili u nekoj prostoriji u kojoj nikad nismo bili ili da se neki događaj ponovio. za dodatne informacije o fenomenu deja vu obratite se filmu "matrix" i domaćoj šrot/smeć grupi "colonia".
no da se vratim na glavnu temu. ima i treća teorija koju sam preuzeo iz knjige "timeline" michaela chrictona (kak se to čita ? krajton ? krikton ?). odlična knjiga iako ima iznimno veliku grešku. ak vas zanima ta greška izjavite to pa ću napisat u sljedećem postu. no dakle, on kaže da postoji bezbroj paralelnih univerzuma koji se isprepliću međusobno na subatomskoj razini (to je fakat perfektno objašnjeno u knjizi) i da bismo kroz te pukotine mogli proć u njih. samo trebamo nać univerzum u kojem je točka u vremenu u koju želimo otputovati i otići u njega. ta teorija rješava problem mijenjanja prošlosti jer je tehnički to posve druga prošlost koja ima sve potencijale da se razvije drugačije od naše i štoviše da nimalo ne utječe na naš univerzum.
to su moje glavne teorije, a ako trebate tehničke upute za putovanje kroz vrijeme one slijede. dakle ako je brzina put prijeđen u određenom vremenu znači da bismo, da bi putovali kroz vrijeme trebali stajati na jednom mjestu i u istom trenu se kretati velikom brzinom. najvjerojatnije brzinom svjetlosti. problem navigacije još nisam razradio.
to je otprilike to. očekujem vaše komentare, kritike i zahtjeve da doatnim pojašnjenjem nejasnoća jer ovo je majko mila mind boggling.
- 22:40 - Komentari (12) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< kolovoz, 2012  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

moji uzori